Detalji

 

Izvještaj o radu za 2019. pogledajte ovdje:

 

Revizorski izvještaj za 2019. pogledajte ovdje:

Detalji

POZIVAMO vas na seriju besplatnih online edukativnih webinara koje će Udruga roditelja „Korak po korak“, u suradnji s partnerima na Erasmus+ STOP projektu, održavati uživo svakog četvrtog petka u mjesecu na službenoj Facebook stranici udruge.

Pridružite nam se ovog petka, 26. lipnja 2020. godine na webinaru uživo „Seksualno ponašanje mladih – budite odgovorni i sigurni“ s početkom u 16 sati.

Detalji

U sklopu projekta Uključene zajednice održan je posljednji modul edukativnih radionica pod nazivom „Trening kognitivno-bihevioralnih tehnika u tretmanskom radu s počiniteljima kaznenih djela“ od 17.-19. lipnja u zagrebačkom Timeout Heritage hotelu.

Trening kognitivno-bihevioralnih tehnika je vodila Jadranka Orehovec, univ.spec.clin.psych. Na trodnevnoj radionici sudjelovali su sudionici iz organizacija civilnog društva iz Zagreba, Osijeka, Varaždina i Zadra.

Detalji
Poštovane, poštovani, dragi suradnici,
 
pozivamo vas na završnu konferenciju trogodišnjeg programa MAMA JE MAMA za maloljetne i mlade trudnice i roditelje koja će se održati 29.6.2020 u dvorani Gloria Hotela Academia Zagreb, Tkalčićeva 88 s početkom u 9:30 sati. 
  

Detalji

piše: Sara Carević, mag.psych

Neovisno o razlikama u intenzitetu ili načinu na koji nas je pandemija uzrokaovana novim koronavirusom pogodila, sigurno je da je za cijeli svijet donijela nekakve promjene i izazove, a nerijetko i traumatska iskustva koja zahtijevaju mnogo resursa za proradu i prilagodbu na život uz i nakon njih. Jedni od onih na koje je ova situacija sigurno snažno utjecala su osobe s demencijom, njihove obitelji ili bližnji, odnosno osobe koje brinu za njih unutar obitelji i formalno, u sklopu sustava zdravstvene i socijalne skrbi.

Odrasle osobe starije od 60 g. i osobe s kroničnim bolestima u većem su riziku od obolijevanja Covidom-19 i razvoja težih simptoma zaraze. Iako je razvoj epidemiološke situacije u RH trenutno povoljan i zaštitne mjere se u pravilu popuštaju, zbog nedovoljno informacija o virusu i posljedično nemogućnosti pouzdane prognoze daljnjeg razvoja situacije, osobe s demencijom su u pravilu još uvijek u rizičnijoj skupini za obolijevanje, a zbog brojnih simptoma koji se javljaju u sklopu demencije, kao i drugim zdravstvenim stanjima od kojih osobe s demencijom istovremeno pate, briga za njih može biti značajno otežana. Mnogima je zato ovo i dalje izazovan period u kojem su izloženi većoj vjerojatnosti doživljavanja stresa, preplavljenosti raznim emocijama, zabrinutosti i osjećaju bespomoćnosti.

Pojava i razvoj demencije uvjetuje ili ubrzava zamjenu obiteljskih uloga koja značajno utječe na obje strane. Djeca oboljelih i bliska obitelj se uz to suočavaju sa svojevrsnim gubitkom te osobe, barem onakve kakvu su cijelog dosadašnjeg života poznavale. Dok su jedni već stigli daleko u tome, drugi su se počeli suočavati s time usred krize koja nas je zadesila i donijela sa sobom brojne druge izazove i teškoće u svakodnevnom funkcioniranju. Život s demencijom i briga za oboljele zahtjevni su i izazovni i u najstabilnijim vremenima, pa je očekivano da će ovo vrijeme biti barem u istoj mjeri teško i iscrpljujuće i zahtijevati dodatnu prilagodbu svih koji žive s ovim stanjem i onih koji su u doticaju s njima. Razlike u simptomima i brzini njihova razvoja te  funkcioniranju ovisit će o jednom od brojnih mogućih uzročnika demencije, individualnim karakteristikama pojedinca, njihovoj okolini i socijalnoj podršci. Nažalost, činjenica je da su i inače kapaciteti sustava zdravstvene i socijalne skrbi u odnosu na broj i potrebe oboljelih od demencije i onih koji skrbe za njih nedostatni za pružanje adekvatne skrbi i podrške. Budući da će za uspostavljanje kvalitetnog sustava biti potrebni dodatno vrijeme i angažman, možemo se usmjeriti na resurse kojima raspolažemo i ono što možemo kontrolirati. Kao i u brojnim drugim izazovnim (zdravstvenim) situacijama, nema jednog pravog recepta za djelovanje, ali u nastavku teksta možete pronaći neke generalne smjernice i ideje za pružanje podrške osobama s demencijom u vrijeme COVID-19 pandemije.

Detalji

Pozivamo Vas na webinar

 MALOLJETNIČKE TRUDNOĆE I RODITELJSTVO

 -  Izazovi u radu i mogućnosti  -

 04.06.2020 u 11:00 sati putem linka

 Meeting ID: 938 9897 7995 Password: 3QbJUZ

Webinar je namijenjen stručnjacima iz područja zaštite prava djece i obitelji koji se u svojem radu susreću s maloljetničkim trudnoćama i roditeljstvom.

Detalji

U petak, 15. svibnja 2020. godine od 11 do 13 sati, a u sklopu projekta Uključene zajednice financiranog sredstvima Europskog socijalnog fonda, održali smo webinar o volontiranju i provedbi volonterske akcije za sudionike projekta. Webinar je održala gđa. Jelena Kamenko Mayer, koordinatorica Koordinacijskog ureda Osijek iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Projektom Uključene zajednice predviđeno je organiziranje i provođenje volonterske akcije u četiri lokalne zajednice (Osijek, Varaždin, Zagreb i Zadar)  s ciljem podizanja svijesti i senzibilizacije šire javnosti na poteškoće s kojima se susreću bivši zatvorenici,  njihove obitelji, a posebno njihova djeca. U skladu s time, svrha ovog webinara je educirati sudionike o organizaciji volonterske akcije te ih informirati o organizaciji volonterskih akcija u kriznim situacijama kao što je krizna epidemiološka situacija izazvana koronavirusom.

Programom webinara, na kojem je sudjelovalo ukupno 22 sudionika putem Zoom aplikacije, obuhvaćene su sljedeće cjeline: „Volontiranje - pojam, značaj i vrijednosti volonterstva“, „Zakonsko uređenje volonterstva u RH - prava i obveze volontera i organizatora volontiranja“ te „Organiziranje volonterskih akcija u zajednici - koraci u organizaciji volonterske akcije“.

Sudionici su imali priliku postaviti pitanja gđi. Kamenko Mayer te dobiti stručne i primjerima dobre prakse potkrijepljene odgovore.

 

 

Detalji

Piše: Silvija Stanić, dipl.psih.univ.spec.iur

Ovih dana svjedočimo smanjenju krize uzrokovane pandemijom korona virusa, ušli smo u fazu popuštanja restriktivnih mjera kretanja i okupljanja i čini se kako idemo u smjeru kojem smo se nadali svih ovih dana u izolaciji od okoline. A činjenica jest da smo punih mjesec i pol dana živjeli u krugu ukućana, većina nas je radila od kuće, većina djece i dalje ostaje u školi na daljinu. Preko noći smo ostali bez života na kakav smo navikli, ostali smo bez mogućnosti koje nikad nismo dovodili u pitanje, sve je postalo online, uglavnom sve životne aktivnosti dešavale su se iz jedne prostorije.

Mnoge je iznenadilo kako smo se od danas do sutra uspjeli priviknuti na potpuno novi način života. I da ne bi bilo prejednostavno, netom po uvođenju mjera zabrane rada i okupljanja, stanovnike Zagreba zadesio je i jedan od najjačih potresa u novijoj povijesti. Potres, koji je donio puno štete, koji je nažalost mnogima oduzeo domove, koji je ostavio vidljive ožiljke u centru grada i podsjetio nas kako ništa nije pod kontrolom i stavio pečat na ionako uzdrmanu sliku trenutka u kojem živimo. U samo tjedan dana suočili smo se dakle s dvije vrlo stresne situacije koje su zahtijevale iznimne psihološke resurse suočavanja i prilagodbe. Možemo reći da smo doživjeli dvostruku psihološku traumu koju definiramo kao situaciju u kojoj doživljavamo ugrozu života, zdravlja ili integriteta, bilo vlastitu bilo kod bliskih osoba. Reakcije s kojima se većina suočila uključivale su tjeskobu, apatiju, nesanicu i sl. I premda se većina ljudi uspješno naviknula na stres i prilagodila situaciji, s vremenom se pojavio i psihološki zamor.

Sada kada pogledamo cijelu sliku i zaključimo da je teži dio iza nas, zašto nam je sada tako teško vratiti se „u normalu“. Prije svega, koliko god se situacija vraćala „u normalu“, jasno nam je da to nije život na kakav smo navikli, da to nije povratak na staro. Neizvjesnost od onog što slijedi, zabrinutost zbog ekonomskih posljedica, nemogućnost planiranja stvari koje nas vesele poput godišnjeg odmora, strah da bi se cijela situacija mogla ponoviti doista mogu djelovati demotivirajuće.