01. prosinca 2016. godine, u Gradskoj vijećnici grada Sveti Ivan Zelina, održana je Završna konferencija projekta Organizacije koje brinu. Voditeljica projekta Marina Trbus predstavila je aktivnosti projekta te ostvarene rezultate, nakon čega su se sudionicima obratile predstavnice partnerskih organizacija: Dijana Galošević iz Centra mladih Belišće, Ema Džakić iz Udruge mladih Zeline i Roberta Rajić iz udruge Proanima.Kreativka, Vukovar. Iznijele su svoja iskustva provedbe te znanja i vještine koje su stekle provedbom aktivnosti. O utjecaju projektnih aktivnosti na djecu i mlade u lokalnim zajednicama i značaju izrađenih lokalnih strategija za djecu govorili su predstavnici gradskih uprava iz Belišća, Zeline i Vukovara: Gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec, Ana Pavlović Martinović iz Odjela za društvene djelatnosti Grada Belišća i Ana Živanović, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Vukovara. Lokalna strategija za djecu je usvojena u Gradu Sveti Ivan Zelina te je najavljeno usvajanje lokalnih politika i u Belišću i Vukovaru do kraja tekuće godine. Sudionicima se obratila i pravobraniteljica za djecu, doc.dr.sc. Ivana Milas Klarić o tome kako lokalne zajednice mogu bolje brinuti o djeci. Održana je i panel rasprava u kojoj su sudjelovali stručnjaci u području zaštite prava djece, dobrog upravljanja i participacije građana. Konferenciju je zatvorila Silvija Stanić, izvršna direktorica Udruge roditelja „Korak po korak“ koja je naglasila kako je ovo kraj jednog projekta, ali ujedno i početak cjelovite brige o djeci u lokalnim zajednicama. Zahvalila je svim partnerima i suradnicima kojima su u znak zahvalnosti uručene i plakete. Zaključke panel rasprave navodimo u nastavku. 

Marko Ercegović iz Udruge gradova predstavio je primjere dobre prakse participacije građana u kreiranju javnih politika te procesima donošenja odluka: participativno budžetiranje, program URBACT, Pogon – centar za nezavisnu kulturu i mlade, Dječja gradska vijeća u nekolicini gradova. Naglasio je da imamo velik broj dobrih praksi u pojedinim gradovima te da je sada trenutak da ih širimo i na druge gradove. Također, istaknuo je da su Vijeća za prevenciju uspješan model lokalnih mreža koje brinu o djeci jer okupljaju različite aktere, te ih je potrebno dodatno osnaživati kako bi što bolje funkcionirala u praksi.

Martina Horvat iz GONG-a predstavila je stečena znanja i zaključke iz provedbe projekta participativnog budžetiranja u Pazinu: kada se informiraju, upoznaju s kontekstom i sudjeluju u procesu donošenja odluka, građani razvijaju solidarnost. Ono što je važno je graditi odnos povjerenja s građanima kako bi bili motivirani participirati, a za taj proces je potrebno vremena.

Marko Kovačić iz Instituta za društvena istraživanja dodao je da je niska participacija građana posljedica niskog stupnja povjerenja građana u svoj utjecaj u procesu donošenja odluka. Naglasio je da je informiranje građana prvi i inicijalni način komunikacije s građanima, međutim nije dovoljan. Potrebna je i edukacija. Pokazalo se da je participacija viša u onim zemljama koje imaju uveden građanski odgoj i obrazovanje.

Sanja Brajković, iz Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak, naglasila je važnost uvođenja inovativnih metodologija uključivanja građana, posebice kada se radi o djeci rane dobi ili građanima kojima pisana riječ nije lagan način izražavanja. Važno je poštivati zakonsku obvezu e-savjetovanja, međutim, ne robovati institucionaliziranim i formaliziranim oblicima te uvoditi različite metode koje će osigurati dobivanje povratne informacije od svih građana, posebice onih koji su i inače isključeni.

Arijana Mataga Tintor iz Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i šport Grada Velike Gorice dodala je da se za participaciju ODGAJA od najranije dobi, u čemu smo kao društvo zakazali. Prenijela je izjave djece koja kažu da ih odrasli nekad i slušaju ali da nemaju dojam da ih stvarno čuju, samo se smiju. Djeca ne žele biti samo simpatična, već žele da ih se ozbiljno shvati i da se njihovo mišljenje uzme u obzir.  Razgovarali smo o dobrobitima uključivanja djece u predškolski odgoj koje su potvrdila brojna istraživanja. Sanja Brajković navela je 3 glavna benefita: razvoj cjelovitih sposobnosti djeteta, ostvarivanje prava djeteta te cost-benefit analiza – za svaku kunu koje društvo uloži u predškolski odgoj, višestruki iznos mu se vraća.  Važno je pristupati iz perspektive kvalitetne brige o djeci, ne samo iz perspektive obuhvata broja djece. Trebamo razmišljati o razvoju cjelovitih potencijala djece umjesto da vrtić bude samo mjesto čuvanja djece zaposlenih roditelja. Arijana Mataga Tintor dodala je da su za kvalitetu ključni odgajatelji i njihov odnos s djecom, zbog čega je važno da ulažemo u obrazovanje, rast i razvoj odgajatelja. Također, normativi za otvaranje vrtića su striktni te bi ih trebalo revidirati.

Moderatorica Sanja Vuković Čović obratila se sudionicima s pitanjem koje izazove očekuju u provedbi kreiranih politika. Arijana Mataga Tintor je rekla da smatra kako su 'politike osuđene na uspjeh' upravo iz razloga što smo tijekom procesa kreiranja dali dio moći i odgovornosti građanima koji takvu politiku doživljavaju kao 'svoju' te će podržavati njenu provedbu.

Hrvoje Košćec, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline istaknuo je kako su za provedbu važna financijska sredstva za koju će trebati podršku s nacionalne razine. Marko Kovačić kao izazove naveo je rezultate istraživanja koji su pokazali da bi u Belišću visoka birokratizacija  mogla otežati provedbu u praksi, a u Vukovaru nedostatak političke volje, kao u slučaju otvaranja Nove škole. Martina Horvat približila je to kao  primjer građanske participacije u kojem je trud građana odbačen, što je podloga za razočarenje, gubitak povjerenja i volje za daljnju participaciju. Dodala je važno njegovati povjerenje građana, ponašati se odgovorno i cijeniti trud i prijedloge građana.

Tia Tomiša istaknula je da je ključni benefit provedenog istraživanja upravo uključivanje građana i njihova participacija u kreiranju politika. Vrijedno je to da smo ih PITALI o njihovim potrebama i prijedlozima, međutim i to što smo im OBJASNILI što ćemo dalje s tim događati, to smo uistinu i ISPUNILI – uvažili prijedloge te naveli jasna objašnjenja za one prijedloge koje nismo bili u mogućnosti usvojiti. Važno je da tako nastavimo i dalje – provjeravati, slušati i davati povratnu informaciju.