U Zadru, 2. srpnja 2020. održan je prvi intersektorski sastanak sa sudionicima i ključnim dionicima projekta Uključene zajednice te postpenalnog sustava s područja Zadarske županije.

Na sastanku su bili prisutni Josipa Jermen, voditeljica Probacijskog ureda Zadar, Martina Čuljak Jovančević, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zadar, Sonja Martinović, pravnica Centra za socijalnu skrb Zadar, Vera Šušić, psihologinja OŠ Bartula Kašića Zadar, Siniša Kabić Peters, predsjednik Udruge Porat, i Matea Biloglav, stručna suradnica Udruge Porat. Sastanak je moderirala Marina Trbus iz Pučkog otvorenog učilišta 'Korak po korak', Zagreb.

 

Naziv projekta :

PROJEKT PUT - PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA U TUGOVANJU ZA DJECU I OBITELJI (UP.02.2.2.06.0257)

 

Naziv poziva: 

Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – FAZA 1“, šifra poziva za dostavu projektnih prijedloga UP.02.2.2.06.,  objavljen 23. siječnja 2018. godine. 

 

 

Kratki opis projekta:

U RH trenutno ne postoje organizirani programi psihosocijalne grupne podrške za djecu i roditelje koji su izgubili člana uže obitelji. Projekt „Put“ izravno odgovara na ovu potrebu šireći na nekoliko razina mrežu socijalnih usluga u zajednici na djecu, mlade i obitelji pogođene gubitkom roditelja.

Uzmemo li kao orijentir svjetske procjene da oko 5% djece u prosjeku godišnje doživi gubitak bliskog člana obitelji, za Zagrebačku županiju to iznosi 3400 djece i mladih, za Brodsko-posavsku županiju oko 2896, za Sisačko-Moslavačku županiju oko 1644, za Karlovačku županiju oko 1180, dok se na razini RH radi o 44 900 djece godišnje.

U četvrtak, 16. srpnja 2020. godine održan je prvi susret sa sudionicima edukacije pod nazivom „Trening voditelja grupne psihosocijalne podrške u tugovanju“ u okviru projekta „PUT - psihosocijalna podrška u tugovanju za djecu i obitelji“ (UP.02.2.2.06.0257). 

Na uvodnom susretu sa sudionicima, projekt PUT te sadržaj i program rada edukacije „Trening voditelja grupne psihosocijalne podrške u tugovanju“ predstavila je Udruga roditelja Korak po korak, kao nositelj projekta te partneri na projektu Udruga za promicanje zdravog života i poboljšanje kvalitete življenja "Luč" i Udruženje "Djeca prva".

Za koje oblike seksualnog zlostavljanja ste čuli i/ili ste ih svjesni?

 

S ovim pitanjem, istraživanje u okviru projekta STOP počelo je prepoznavati i razumijevati nedostatak vještina osoba koje rade s mladima za njihov rad u području seksualnog zlostavljanja. Istraživanje se sastojalo od fokusnih skupina u kojima su sudjelovale osobe koje rade s mladima u različitim zemljama, poput Hrvatske, Grčke, Italije, Španjolske i Cipra. Osobe koje rade s mladima i skrbnici doista predstavljaju vrlo važnu referentnu točku za mlade jer su odgovorni za njihovu sigurnost i dobrobit te igraju središnju ulogu između obitelji (uglavnom roditelja), škole i mladih. Studije sugeriraju da je značajna manjina djece u Europi, između 10% i 20%, seksualno zlostavljana tijekom djetinjstva (Europska komisija, 2018.).

POZIVAMO vas na seriju besplatnih online edukativnih webinara koje će Udruga roditelja „Korak po korak“, u suradnji s partnerima na Erasmus+ STOP projektu, održavati uživo svakog četvrtog petka u mjesecu na službenoj Facebook stranici udruge.

Pridružite nam se ovog petka, 26. lipnja 2020. godine na webinaru uživo „Seksualno ponašanje mladih – budite odgovorni i sigurni“ s početkom u 16 sati.

U sklopu projekta Uključene zajednice održan je posljednji modul edukativnih radionica pod nazivom „Trening kognitivno-bihevioralnih tehnika u tretmanskom radu s počiniteljima kaznenih djela“ od 17.-19. lipnja u zagrebačkom Timeout Heritage hotelu.

Trening kognitivno-bihevioralnih tehnika je vodila Jadranka Orehovec, univ.spec.clin.psych. Na trodnevnoj radionici sudjelovali su sudionici iz organizacija civilnog društva iz Zagreba, Osijeka, Varaždina i Zadra.

Poštovane, poštovani, dragi suradnici,
 
pozivamo vas na završnu konferenciju trogodišnjeg programa MAMA JE MAMA za maloljetne i mlade trudnice i roditelje koja će se održati 29.6.2020 u dvorani Gloria Hotela Academia Zagreb, Tkalčićeva 88 s početkom u 9:30 sati. 
  

piše: Sara Carević, mag.psych

Neovisno o razlikama u intenzitetu ili načinu na koji nas je pandemija uzrokaovana novim koronavirusom pogodila, sigurno je da je za cijeli svijet donijela nekakve promjene i izazove, a nerijetko i traumatska iskustva koja zahtijevaju mnogo resursa za proradu i prilagodbu na život uz i nakon njih. Jedni od onih na koje je ova situacija sigurno snažno utjecala su osobe s demencijom, njihove obitelji ili bližnji, odnosno osobe koje brinu za njih unutar obitelji i formalno, u sklopu sustava zdravstvene i socijalne skrbi.

Odrasle osobe starije od 60 g. i osobe s kroničnim bolestima u većem su riziku od obolijevanja Covidom-19 i razvoja težih simptoma zaraze. Iako je razvoj epidemiološke situacije u RH trenutno povoljan i zaštitne mjere se u pravilu popuštaju, zbog nedovoljno informacija o virusu i posljedično nemogućnosti pouzdane prognoze daljnjeg razvoja situacije, osobe s demencijom su u pravilu još uvijek u rizičnijoj skupini za obolijevanje, a zbog brojnih simptoma koji se javljaju u sklopu demencije, kao i drugim zdravstvenim stanjima od kojih osobe s demencijom istovremeno pate, briga za njih može biti značajno otežana. Mnogima je zato ovo i dalje izazovan period u kojem su izloženi većoj vjerojatnosti doživljavanja stresa, preplavljenosti raznim emocijama, zabrinutosti i osjećaju bespomoćnosti.

Pojava i razvoj demencije uvjetuje ili ubrzava zamjenu obiteljskih uloga koja značajno utječe na obje strane. Djeca oboljelih i bliska obitelj se uz to suočavaju sa svojevrsnim gubitkom te osobe, barem onakve kakvu su cijelog dosadašnjeg života poznavale. Dok su jedni već stigli daleko u tome, drugi su se počeli suočavati s time usred krize koja nas je zadesila i donijela sa sobom brojne druge izazove i teškoće u svakodnevnom funkcioniranju. Život s demencijom i briga za oboljele zahtjevni su i izazovni i u najstabilnijim vremenima, pa je očekivano da će ovo vrijeme biti barem u istoj mjeri teško i iscrpljujuće i zahtijevati dodatnu prilagodbu svih koji žive s ovim stanjem i onih koji su u doticaju s njima. Razlike u simptomima i brzini njihova razvoja te  funkcioniranju ovisit će o jednom od brojnih mogućih uzročnika demencije, individualnim karakteristikama pojedinca, njihovoj okolini i socijalnoj podršci. Nažalost, činjenica je da su i inače kapaciteti sustava zdravstvene i socijalne skrbi u odnosu na broj i potrebe oboljelih od demencije i onih koji skrbe za njih nedostatni za pružanje adekvatne skrbi i podrške. Budući da će za uspostavljanje kvalitetnog sustava biti potrebni dodatno vrijeme i angažman, možemo se usmjeriti na resurse kojima raspolažemo i ono što možemo kontrolirati. Kao i u brojnim drugim izazovnim (zdravstvenim) situacijama, nema jednog pravog recepta za djelovanje, ali u nastavku teksta možete pronaći neke generalne smjernice i ideje za pružanje podrške osobama s demencijom u vrijeme COVID-19 pandemije.

Potkategorije