Udruga roditelja „Korak po korak“ organizirala je 3. Konferenciju CAP pomagača i pomagačica Republike Hrvatske u četvrtak, 26. i petak, 27. travnja 2018. godine u Kulturno Informativnom Centru u Gospiću.

Naglasak je bio na aktivnom zalaganju za prevenciju nasilja u lokalnoj zajednici. Zahvaljujući partnerstvu s Gradom Gospićem, suradnji s Kulturno Informativnim Centrom Gospić te podršci s terena od CAP koordinatorica za Ličko-senjsku županiju – Lidije Bregant Jelić i Vesne Orešković ovaj dvodnevni skup održan je na najvišoj profesionalnoj i organizacijskoj razini.

Otvorenje CAP konferencije popratila je i dobrodošlicu zaželjela dogradonačelnica Gospića Kristina Prša te predstavnica županije Marta Grgurić, a donacijama su organizaciju događanja podržali Grad Gospić, Komunalac Gospić d.o.o., Lika ceste d.o.o., GS gradnja d.o.o. i Pivovara Ličanka. Grad Gospić je s Muzejom Like svim sudionicima konferencije omogućio i posjet u Memorijalni centar "Nikola Tesla".

Tijekom cijele Konferencije kroz izlaganja je istaknuta važnost povezivanja različitih stručnjaka te lokalne vlasti, institucija te organizacija jer je za eliminaciju nasilja nad i među djecom potreban angažman cjelokupne zajednice.

Prema Statističkom pregledu temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2016. godini MUP-a na razini države prijavljeno je 960 slučajeva povrede djetetovih prava, a u skupini kaznenih djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta 638 slučajeva među kojima su najbrojnija u području spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina (210) i iskorištavanja djece za pornografiju (207).

Ovi podaci odnose se na broj evidentiranih slučajeva nasilja nad i među djecom, no iskustva s terena pokazuju da nasilja ima mnogo više, a događa se i djeca dugo trpe prije nego što se reagira i rješava problem. To potvrđuje i nedavno objavljen pregled ljudskih prava za 2017. godinu (Kuća za ljudska prava, 2018), gdje se navodi da izostaje efektivna borba protiv nasilja nad djecom, a posebno vršnjačkog nasilja koju onemogućuje nedovoljno razvijena svijest o toj problematici i niska razina njegova prijavljivanja. Kada i bude prijavljeno, postupci ispitivanja nasilja traju predugo i djeca nekoliko puta moraju svjedočiti, što dovodi do sekundarne viktimizacije i u suprotnosti je s najboljim interesom djeteta.

U nastavku pročitajte više o zaključcima kroz izlaganja Konferencije, a više materijala možete pronaći ovdje.

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE

Doc.dr.sc. Anela Nikčević Milković i prof. Denis Jurković u svom izlaganju Prevencija nasilja među djecom i mladima u Ličko-senjskoj županiji: rezultati istraživanja i provedbe programa u uvodnom dijelu Konferencije istaknuli su da 29% djece i mladih u gradskim naseljima izrazilo da se osjećaju kao žrtve vršnjačkog nasilja, što je, prema izlagačima, sukladno i nacionalnom prosjeku. Ove brojke ukazuju na nužnost provedbe programa prevencije kada se prevedu u činjenicu da gotovo svako treće dijete smatra da je žrtva vršnjačkog nasilja. Isto tako, zabrinjavajući su podaci provedenog istraživanja koji su ukazali da 2 i više sata provedenog ispred računala su vrlo značajni da dijete postane žrtva nasilja putem Interneta. Izlagači su naveli da je za prevenciju vremena provedenog ispred računala – edukacija za provedbu smislenog slobodnog vremena te kvalitetno vrijeme provedeno s obitelji i rodbinom što se pokazalo kao zaštitni čimbenik.

U vrlo zanimljivom izlaganju na temu: Kako od riječi u djela na razini zajednice (procjena-programi-evaluacija), dr.sc. Arijana Mataga Tintor, savjetnica za predškolski odgoj, djecu i mlade u gradu Velika Gorica predstavila je važnost poštivanja prava djece u njihovom neposrednom okruženju – zajednici, poštujući nacionalne politike, a posebno lokalne politike i programe koji se trebaju temelji na procjeni potreba. Naglasila je da su djeca – naš posao i da on treba odgovarati na specifične potrebe djece i obitelji. Također, naglasila je važnost ulaganja u djecu, posebno, djecu iz ranjivih skupina i u riziku od siromaštva i isključenosti, od najranije dobi, još u vrtiću. Završno, prikazala je primjere dobre prakse uključivanja i participacije djece u rad i život Velike Gorice.

Sanda Puljiz Vidović, psihologinja i ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velike Gorice, prikazala je rad ove institucije, na žalost jedine u Hrvatskoj koja ima za cilj odgovarati na potrebe najmlađih sugrađana i njima važnih odraslih kroz razvoj programa za vrtićki, školski uzrast te specifične potrebe djece različitih uzrasta. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje programa za slobodno vrijeme kao što su programi za mlade kuhare te programi za stresnije razdoblje u životu djece i mladih kao što je polazak u školu, prelazak u 5. razred ili polazak u srednju školu.

Marina Trbus, psihologinja i voditeljica CAP programa, predstavila je aktivnosti CAP mreže na području cijele Hrvatske tijekom 2017. godine, te nastavak doprinosa kampanji UN-a „High time to end violence“. Podsjetila je prisutne na 2. cilj CAP programa, koji je ujedno bio i tema Konferencije - Potaknuti lokalnu zajednicu da sprječavanje nasilja među ljudima, a posebno zlostavljanja djece, prepozna kao svoj važan cilj i nastojanje. Informirala je prisutne o novom načinu evidencije provedbe i evaluacije CAP programa kroz CAPIS bazu, predstavila nove letke te redizajnirane brošure za mlade i roditelje.

U suradnji s Tamarom Dubrović predstavila je nove slikovnice i didaktičke materijale za ponavljanje sadržaja CAP programa s djecom. Još jednom je podsjetila na rezultate evaluacije učinka Teen CAP programa gdje je ukazano da program utječe na povećana znanja kod mladih o različitim oblicima seksualnog nasilja te razvoj samopouzdanja i asertivnosti u zauzimanju za svoja prava i prava svojih vršnjaka.

Završno, pozvala je zainteresirane da se uključe i prijave svoje radove za sljedeću, 4. CAP Konferenciju koja će se održati u Splitu na temu: Potaknuti obrazovne institucije na sustavan pristup prevenciji zlostavljanja djece.

Sljedeći dan, Konferencija je otvorena predstavljanjem revidiranog TeenCAP kurikuluma, psihologinje Gorane Hitrec i Marine Trbus. Ukazana je potreba da se program izvodi sukladno potrebama mladih te da se lakše provodi unutar satnice razrednika. Sudionici, odnosno TeenCAP pomagači, svojim su komentarima doprinijeli kvalitetnijoj raspravi te završnoj izradi novog, modernijeg kurikuluma.

U radioničkom dijelu, sudionici su imali prilike vidjeti poster prezentacije te čuti predavanja i predstavljanja različitih primjera dobre prakse kako slijedi:

Prikaz provedbe CAP programa u Ličko – senjskoj županiji, Vesna Orešković, mag. prim. educ., OŠ dr. F. Tuđmana, Lički Osik i Lidija Bregant Jelić, mag. prim. educ., OŠ dr. A. Starčević, Pazarište Klanac
Svatko nešto lijepo ima – u čemu smo najbolji, Biljana Krnjajić, dipl. knjiž., Ružica Sabo, mag. prim. educ., OŠ S. Glavaševića, Vukovar
Važnost kontinuirane i sveobuhvatne primjene CAP programa u radu s učenicima s intelektualnim teškoćama, Tamara Dubrović, mag. rehab. educ., Janja Vucković, prof. reh. Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, Rijeka
DND Gospić & CAP, Sanja Puškarić Delač, mag. prim. educ., Društvo „Naša djeca“ grada Gospića, Gospić
Roditelji i CAP program – iskustva i prakse Tanja Jakovac, prof. ped., Vesna Trope, mag. prim. educ. i Barbara Turk – Čop, prof. inf., OŠ I.G. Kovačića, Vrbovsko,
Što sam ja sve naučila u CAP-u?, Dijana Toljanić, mag. paed. soc., OŠ Podmurvice, Rijeka.

Konferenciju je zatvorila Andreja Rukavina, dipl. novinarka, koja je potaknula sudionice da rasprave o korisnosti i dojmovima s Konferencije te izradi zaključaka i preporuka Konferencije.